Treći dan Simpozijuma Fakulteta organizacionih nauka

Treći dan Simpozijuma Fakulteta organizacionih nauka započeo je paralelnim sesijama na sledeće teme: Creativity, Innovation and Sustainable Management; Rethinking Marketing and Communication in Post Covid Era; Managing Human Resources in Post Covid Era, Lean Business Systems – Structures, Processes and Models, Digital Transformation of the Financial Industry; Blockchain Technology in Business and Information Systems; Business Analytics.

Nakon prvog dela programa usledio je Panel pod nazivom „Transformacija visokog obrazovanja“ koji je usmeren na definisanje strateških pravaca razoja visokog obrazovanja u Republici Srbiji i zemljama okruženja.
Pored moderatora dekana Fakulteta organizacionih nauka, prof. dr Milana Martića i dekana Mašinskog fakulteta, prof. dr Vladimira Popovića svoj doprinos temi dali su eminentni stručnjaci iz nauke i privrede zemlje i regiona:
• dr Marijana Dukić Mijatović, državna sekretarka Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja,
• dr Aleksandra Nikolić, redovni profesor, Ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade, Kanton Sarajevo,
• dr. sc. Igor Balaban, prodekan za znanost, projekte i međunarodnu suradnju, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike, Hrvatska,
• dr. sc. Neven Vrček, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike, Hrvatska,
• dr Mijalče Santa, prodekan za međunarodnu saradnju i nauku, Ekonomski fakultet Skoplje, Ss. Cyril and Methodius Univerzitet u Skoplju,Makedonija (online),
• dr Petar Uskoković, dekan Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu,
• dr Žaklina Stojanović, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu,
• dr Srđan Kolaković, dekan Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu,
• dr Milo Tomašević, redovni profesor, Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu,
• dr Milija Suknović, redovni profesor, Fakultet organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu,
• dr Marija Kuzmanović, redovni profesor, Fakultet organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu,
• Milenko Gudić, direktor, REFOMENT Consulting&Couching ,Beograd, Srbija, Koordinator Radne grupe UN PRME za siromaštvo kao izazov za obrazovanje za menadžment, predavač na Univerzietu Donja Gorica u Crnoj Gori i
• Radoslav Veselinović, član Odbora direktora, Galeb grupa, Srbija.

Na početku panela dekan je pozdravio prisutne u ime 260 zaposlenih i 6000 studenata i poželeo dobrodošlicu na Fakultet organizacionih nauka.

Covid-19 je značajno ubrzao digitalizaciju visokog obrazovanja i uslovio promene u mnogim dimenzijama, cilj ovog okruglog stola je da razmenimo iskustva, znanja o tome koje promene je neophodno sprovesti u visokom obrazovanju kako bi se obezbedilo održivo upravljanje i opstanak našim fakultetima, rekao je dekan i pozvao državnu sekretarku Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja,  dr Marijanu Dukić Mijatović da iznese svoje i  stavove Ministarstva na izabrane teme.

Nakon izlaganja državne sekretarke, dr Marijane Dukić-Mijatović otvorena je diskusija na teme, saradnje sa privredom u razvoju programa visokog obrazovanja, multidisciplinarnih i transdisciplinarnih studijskih programa; finansiranje visokog obrazovanja; digitalizacije visokog obrazovanja; uticaja Covid-19 na realizaciju nastave i naučno-istraživačkog rada; prednosti i nedostataka i učenja na daljinu; publikovanja rezultata naučno-istraživačkog rada i izdavačke delatnosti; promovisanja održivosti u programima visokog obrazovanja i standarda kvalifikacija u visokom obrazovanju.

Pandemija je značajno ubrzala proces digitalizacije i danas visokoškolske ustanove moraju da nađu način da se izdvoje i tako dođu do svojih studenata. Saradnja fakulteta i privrede je važna i pored svega omogućava da od partnera iz privrede dobijemo informacije o znanjima i veštinama koja su tražena i prilagodimo nastavni plan i program prema zahtevima tržišta. Fakultet organizacionih nauka je donekle to i učinio, ali još uvek ima prostora za daljim radom u ovom delu. Najbolji kadrovi odlaze u inostranstvo i najveći zadatak treba da bude da se nađe način kako da se zadrže mladi igrači. Odnose prema održivom razvoju je isti. Još uvek na nivou virusa, sada je potrebno da se virus proširi, da nastane pandemija. Jedan od zaključaka jeste da je nit koja se provlači kroz sve internacionalizacija. Internacionalizacija otvara druge perspektive i teme koje mogu voditi reformi visokog obrazovanja.